Olimpijske igre: 9 najkontroverznijih trenutaka u modernoj istoriji

Harold Jones 18-10-2023
Harold Jones
Hitler stiže na Olimpijski stadion Berlin, 1936. Image Credit: Bundesarchive / CC

Olimpijada se posmatra kao šansa za međunarodnu saradnju i zdravstveno takmičenje – platforma na kojoj se najbolji svjetski sportisti mogu takmičiti za slavu . Odluka o otkazivanju Olimpijskih igara u Tokiju 2020. potresla je svijet takmičarskog sporta, a tekuće rasprave o tome kako i hoće li se Olimpijske igre 2021. održati izazvale su međunarodnu kontroverzu.

Od političkih bojkota do upotrebe droga, maloljetni sportisti i nezakoniti potezi, nema gotovo ničega što Olimpijada nije vidjela. Evo 9 najvećih kontroverzi u olimpijskoj istoriji.

Nacistička Njemačka domaćin Olimpijskih igara (1936, Berlin)

Zloglasne Olimpijske igre 1936. održane su u Minhenu od strane nacističke Njemačke i Hitler ih je smatrao priliku da promovira nacističku ideologiju, svoju vladu i rasne ideologije – posebno antisemitizma – kojih se pridržavala. Nijemcima jevrejskog ili romskog porijekla bilo je efektivno zabranjeno učešće, uprkos činjenici da je to značilo da nekoliko vrhunskih sportista nije moglo da učestvuje.

Neki pojedinačni sportisti su bojkotovali Igre u znak protesta, a vođene su diskusije o nacionalnim bojkoti kako bi pokazali međunarodno nezadovoljstvo nacističkim režimom, ali na kraju se to nije dogodilo – odigralo se 49 timova, što je Olimpijske igre 1936. godine učinilo najvećim do sada.

Nemcidajući nacistički pozdrav kada je Hitler stigao na Olimpijske igre 1936.

Vidi_takođe: 10 činjenica o Mansi Musi – najbogatijem čovjeku u istoriji?

Image Credit: Everett Collection / Shutterstock

Zabranjene bivše sile Osovine (1948, London)

Nadimak Igre štednje , Olimpijske igre 1948. bile su relativno prigušena afera zahvaljujući stalnom racioniranju i donekle teškoj ekonomskoj klimi. Njemačka i Japan nisu bili pozvani da učestvuju na Igrama: Sovjetski Savez je bio pozvan, ali je odlučio da ne šalje sportiste, radije čekajući i trenirajući do Olimpijskih igara 1952.

Njemački ratni zarobljenici korišteni su kao prisilni rad u izgradnji za Olimpijske igre – nedugo nakon toga, konačno im je dozvoljeno da se vrate kući ako to žele. Oko 15.000 ratnih zarobljenika ostalo je i nastanilo se u Engleskoj.

Utakmica 'Krv u vodi' (1956, Melburn)

Mađarska revolucija 1956. je eskalirala tenzije između Mađarske i Sovjetskog Saveza: ustanak bila je brutalno potisnuta, a mnogi mađarski takmičari su na Olimpijadi vidjeli priliku da spasu dio svog narušenog nacionalnog ponosa.

Vaterpolo utakmica između dvije zemlje završila je sveopštom tučom, uz udarce šakama u vode i krvi koje je na kraju pocrvene. Policija je uskočila da smiri i ukloni navijače i gledaoce, a sudije su bile prisiljene prekinuti utakmicu.

Južna Afrika zabranjena (1964. – 1992.)

Međunarodni olimpijski komitet zabranio je Južnoj Africitakmičeći se na Olimpijskim igrama sve dok nije poništila zabranu takmičenja između bijelih i crnih sportista i odrekla se rasne diskriminacije. Tek nakon ukidanja svih zakona o aparthejdu 1991., Južnoj Africi je dozvoljeno da se još jednom takmiči.

Ragbi turneja Novog Zelanda po Južnoj Africi 1976. dovela je do poziva MOK-u da također zabrani Novozelandu nadmetanje. MOK je odbio, a 26 afričkih zemalja je bojkotovalo igre održane te godine u znak protesta.

Tlatelolco masakr (1968, Meksiko Siti)

Protesti velikih razmjera održani su u Meksiku prije Olimpijskih igara 1968. agitiranje za promjene. Autoritarna vlast je potrošila ogromne količine javnih sredstava na izgradnju objekata za Olimpijadu, a ipak je odbila da troši javna sredstva na osnovnu infrastrukturu i na načine koji bi smanjili grubu nejednakost.

2. oktobra okupilo se oko 10.000 studenata na Plaza de las Tres Culturas na mirni protest – meksičke oružane snage su otvorile vatru na njih, ubivši do 400 ljudi i uhapsivši još 1.345 – ako ne i više. Događa se samo 10 dana prije ceremonije otvaranja

Spomenik masakru na Plaza de las Tres Culturas 1968. u Tlatelolco, Mexico City

Image Credit: Thelmadatter / CC

Prva diskvalifikacija zbog upotrebe droga (1968, Mexico City)

Hans-Gunnar Liljenwall postao je prvi sportista koji je izbačen zbog upotrebe droga 1968.Olimpijske igre. Prethodne godine MOK je uveo stroge antidoping zakone, a Liljenwall je pio da smiri živce prije gađanja iz pištolja.

Od tada je diskvalifikacija zbog upotrebe droga i dopinga postala sve uobičajena pojava kod sportista moraju proći rigorozno testiranje kako bi se osiguralo da nisu koristili zabranjene supstance za poboljšanje performansi.

SAD bojkotiraju Olimpijske igre (1980., Moskva)

Godine 1980., predsjednik Jimmy Carter najavio je američki bojkot Olimpijske igre 1980. kao protest protiv invazije Sovjetskog Saveza na Afganistan: mnoge druge zemlje su slijedile njihov primjer, uključujući Japan, Zapadnu Njemačku, Kinu, Filipine, Čile, Argentinu i Kanadu.

Nekoliko evropskih zemalja podržalo je bojkot ali je odluke o takmičenju prepustio pojedinim sportistima, što znači da su se prijavili mnogo manje nego inače. Kao odgovor, Sovjetski Savez je bojkotirao Olimpijske igre 1984. održane u Los Angelesu.

Jimmy Carter fotografiran 1977.

Image Credit: Public Domain

Greg Louganis se takmiči sa AIDS-om (1988, Seul)

Greg Louganis je najpoznatiji po takozvanom 'incidentu na skakačkoj dasci' na ovoj Olimpijadi, gdje je udario glavom o odskočnu dasku tokom preliminarne runde i zahtijevao je više šavova. Uprkos ovoj povredi, sledećeg dana je osvojio zlato.

Louganisu je dijagnosticiranaAIDS-a, ali je svoju bolest držao u tajnosti – njegovi lijekovi su morali biti prokrijumčareni u Seul kao da se znalo da ne bi mogao da se takmiči. AIDS se ne može prenijeti vodom, ali je Louganis kasnije rekao da je bio prestravljen da bi krv iz njegove povrede glave u vodi mogla dovesti do toga da se neko drugi zarazi virusom.

1995. godine javno je objavio svoju dijagnozu u kako bismo pomogli u pokretanju međunarodnog razgovora o AIDS-u i gurnuli ga u svest mejnstrima.

Vidi_takođe: Eva Schloss: Kako je polusestra Ane Frank preživjela holokaust

Ruski doping skandal (2016, Rio de Janeiro)

Prije Olimpijskih igara 2016., 111 od 389 ruskih olimpijskih igara sportistima je zabranjeno da se takmiče nakon otkrivanja sistematskog doping programa – takođe im je u potpunosti zabranjeno učešće na Paraolimpijskim igrama 2016.

Skandal je pogodio u trenutku kada je Zapad zabrinut zbog ruskog mešanja – 'varanja' – posebno u politici , bilo je široko rasprostranjeno, a otkriće o dopingu samo je pojačalo zabrinutost oko toga koliko će ruska vlada učiniti kako bi osigurala njihovu pobjedu. Do danas su Rusiji oduzete 43 olimpijske medalje – najviše od bilo koje druge zemlje. Također trenutno imaju dvogodišnju zabranu učešća na velikim međunarodnim sportskim događajima.

Harold Jones

Harold Jones je iskusan pisac i istoričar, sa strašću za istraživanjem bogatih priča koje su oblikovale naš svijet. Sa više od decenije iskustva u novinarstvu, ima oštro oko za detalje i pravi talenat za oživljavanje prošlosti. Pošto je mnogo putovao i radio sa vodećim muzejima i kulturnim institucijama, Harold je posvećen otkrivanju najfascinantnijih priča iz istorije i dijeljenju ih sa svijetom. Nada se da će kroz svoj rad inspirisati ljubav prema učenju i dublje razumijevanje ljudi i događaja koji su oblikovali naš svijet. Kada nije zauzet istraživanjem i pisanjem, Harold uživa u planinarenju, sviranju gitare i druženju sa svojom porodicom.