29. oktobra 1929., nakon velike panike rasprodaje dionica koja je trajala 5 dana, došlo je do kraha američkog tržišta dionica. Od 28. do 29. oktobra tržište je izgubilo oko 30 milijardi dolara, što je rezultiralo ekonomskim previranjima. 29. je nakon toga bio poznat kao Crni utorak.

Slom na Wall Streetu 1929. i Velika depresija se često spominju u istom dahu. Ova dva su toliko povezana da smo skloni zaboraviti da su u stvari dva odvojena istorijska događaja.

Ali da li je krah na Wall Streetu zapravo izazvao Veliku depresiju? Je li to bio jedini uzrok? Ako ne, šta je drugo bilo odgovorno?

Siromaštvo i sirotinja tokom Velike depresije.

Nije sve bilo dobro prije kraha

Iako su 1920-te sigurno bile prosperitetne za neke u SAD, ekonomiju je obilježila nestabilnost. Bilo je ciklusa buma i kraha, kao i velike recesije u Evropi nakon Prvog svjetskog rata. Evropske zemlje su bile dužne SAD-u i nisu si mogle priuštiti kupovinu američke robe.

Štaviše, uoči Crnog utorka, već je bilo manjih padova u martu i oktobru na Wall Streetu, a na Londonskoj berzi u septembru.

Sistem SAD bio je nespreman za pokretanje banke

Nakon kraha, kada je veliki broj klijenata uklonio svoj novac iz hiljada malih američkih banaka, ove banke su ostale bez sredstava ili mogućnosti izdavanjakredit. Mnogi zatvoreni. Ovo je ostavilo potrošače bez mogućnosti kupovine robe, što je dovelo do velikog broja zatvaranja preduzeća i porasta nezaposlenosti.

Prekomjerna proizvodnja i nejednakost u prihodima

Dolje i van New Yorka pristanište.

Godine Prvog svjetskog rata u Americi donijele su veliki rast proizvodnje industrijskih i poljoprivrednih proizvoda zbog širenja tržišta i napretka tehnologije. I preduzeća i potrošači finansirali su rezultirajuće povećane standarde u proizvodnji i načinu života uglavnom kupovinom na kredit.

Dok je industrijska proizvodnja u SAD-u porasla za oko 50% krajem 1920-ih, plate velike većine radnika porasla samo za 9%, u poređenju sa porastom od 75% među 1 najbogatijih u zemlji.

Ovaj disparitet je značio da plate većine ljudi nisu mogle pratiti rastuće troškove života. Niti su mnoga poduzeća mogla nadoknaditi svoje proizvodne troškove ili otplatiti dugove.

Ukratko, bilo je previše stvari koje je rijetko tko mogao priuštiti. Kako su i američko i europsko tržište padale, stradale su prvo farme, a zatim i industrije.

Zdjela za prašinu pojačala je veliku depresiju

Ozbiljne sušne uvjete u američkim prerijama uzrokovane ekstremnim olujama prašine u kombinaciji s destruktivnom poljoprivredom praksa je rezultirala neuspjehom poljoprivrede širom američkog Zapada. Ostalo je oko pola miliona Amerikanacabeskućnici i ostavljeni da nađu posao na mjestima kao što je Kalifornija.

The Dust Bowl, Teksas, 1935.

The Dust Bowl ne samo da je raselio poljoprivredne radnike, već je imao i značajnu ulogu efekat masovne nezaposlenosti među onima koji rade u bijelim ovratnicima. To je dodatno opteretilo saveznu vladu, koja je odgovorila raznim programima pomoći.

Zaključno, dok su srednja i viša klasa izgubile velike gubitke na krahu na Wall Streetu, većina Amerikanaca je već patila ekonomski. A svaki sistem u kojem većina građana ne može uživati ​​u plodovima vlastitog rada predodređen je na propast.