Španska Armada je bila pomorska snaga koju je Filip II od Španije poslao u maju 1588. da se udruži sa španskom vojskom koja dolazi iz Holandije i napadne protestantsku Englesku – krajnji cilj je bio zbacivanje kraljice Elizabete I i obnoviti katoličanstvo.

Armada se nije uspjela pridružiti španjolskoj vojsci, međutim – a kamoli uspješno napasti Englesku – i angažman je postao odlučujući dio mitologije Elizabete i njene vladavine. Evo 10 činjenica o Armadi.

1. Sve je počelo sa Henrijem VIII i Anom Bolejn

Da se Henri nije želeo razvesti od Katarine Aragonske i oženiti Anu Bolejn, malo je verovatno da bi španska Armada ikada nastala. Želja kralja Tudora za razvodom bila je iskra za reformaciju, koja je dovela do prelaska zemlje iz katolicizma u protestantizam.

Španski Filip bio je udovac Katarinine kćeri i Elizabetine polusestre i prethodnice, Marije I od Engleske. Filip, katolik, vidio je Elizabetu kao nelegitimnog vladara jer se Henri i Katarina nikada nisu službeno razveli prema rimskom zakonu. Navodno je planirao da svrgne Elizabetu i na njeno mesto postavi njenu katoličku rođaku Mariju, kraljicu Škotske.

Bilo to istina ili ne, Elizabeta je uzvratila podržavanjem holandske pobune protiv Španije i finansiranjem napada na Španski brodovi.

2. Bio je to najveći angažmanneobjavljenog englesko-španskog rata

Iako nijedna država nije zvanično objavila rat, ovaj povremeni sukob između Engleske i Španije počeo je 1585. ekspedicijom prve u Holandiju da podrži holandski ustanak i nastavio se skoro dve decenije.

3. Španiji je bilo potrebno više od dvije godine da planira

Španija je bila globalna supersila tog vremena 1586. godine, godine kada je Španija počela pripremati invaziju na Englesku. Ali Filip je znao da će invazija ipak biti izuzetno teška – ne samo zbog snage engleske pomorske flote koju je pomogao da se izgradi dok je njegova preminula supruga Meri bila na engleskom prestolu. I nije dobio nadimak “Filip Razboriti” za ništa.

Ovi faktori, u kombinaciji sa engleskim napadom koji je uništio 30 španskih brodova u luci Kadiz u aprilu 1587., značili su da će to biti više od dva godine prije nego što će Armada otploviti za Englesku.

4. Filipovu kampanju podržao je papa

Siksto V. smatrao je invaziju na protestantsku Englesku krstaškim pohodom i dozvolio je Filipu da prikupi križarski porez za finansiranje ekspedicije.

5. Engleska flota bila je mnogo veća od španske

Armada je bila sastavljena od 130 brodova, dok je Engleska imala 200 u svojoj floti.

6. Ali Engleska je bila ozbiljno nadjačana

Prava prijetnja dolazila je od vatrene moći Španije, koja je bila 50 posto veća odEngleska.

7. Armada je iznenadila grupu engleskih brodova

Flota od 66 engleskih brodova opskrbljivala se u luci Plymouth, na južnoj obali Engleske, kada se Armada pojavila. Ali Španci su odlučili da ga ne napadnu, već su plovili na istok prema ostrvu Vajt.

Englezi su pojurili za Armadom, uz Lamanš, i potrošeno je mnogo municije. Uprkos tome, španska flota je dobro zadržala formaciju.

8. Španija je tada donela fatalnu odluku da se usidri na otvorenom moru kod Calaisa

Ova neočekivana odluka koju je doneo španski admiral, vojvoda od Medine Sidonije, ostavila je Armadu otvorenom za napad engleskih brodova.

U sukobu koji je uslijedio, poznatom kao bitka kod Gravelina, španska flota je raspršena. Armada je uspjela da se pregrupira u Sjevernom moru, ali jaki jugozapadni vjetrovi spriječili su je da se vrati u Lamanš, a engleski brodovi su je potom potjerali do istočne obale Engleske.

Ovo je španjolskim brodovima ostavilo alternativu ali put kući preko vrha Škotske i niz zapadnu obalu Irske – rizičan put.

9. Engleska flota zapravo nije potopila ili zarobila mnogo španjolskih brodova

Armada se vratila kući sa samo oko dvije trećine svojih brodova. Španija je izgubila oko pet svojih brodova u bici kod Gravelina, ali je daleko veći broj razbijen na obalama Škotske iIrska tokom jakih oluja.

U Engleskoj je bilo razočarenja zbog ovoga, ali Elizabeth je na kraju uspjela pobijediti u svoju korist. To je velikim dijelom bilo zbog njenog javnog nastupa sa trupama u Tilburyju u Essexu, kada je glavna opasnost prošla. Tokom ovog pojavljivanja, održala je govor u kojem je izgovorila sada poznate stihove:

“Znam da imam tijelo slabe, nejake žene; ali imam srce i stomak kralja, a i kralja Engleske.”

10. Engleska je sljedeće godine odgovorila “kontra-armadom”

O ovoj kampanji, koja je bila slična španjolskoj Armadi, malo se priča u Britaniji – bez sumnje jer se pokazala neuspjehom. Engleska je bila primorana da se povuče uz velike gubitke i angažman je označio prekretnicu u Filipovom bogatstvu kao pomorske sile.

Vojna ekspedicija je poznata i kao “Engleska Armada” i “Drejk-Norisova ekspedicija”, pohvala Francisu Drakeu i Johnu Norrisu koji su vodili kampanju kao admiral i general.