3. januara 1961. američki predsjednik Dwight D. Eisenhower zatvorio je američku ambasadu u Havani i prekinuo diplomatske odnose s Castrovom komunističkom nacijom. Na vrhuncu Hladnog rata, takav potez je bio zlokoban i najavljivao je događaje kao što su Kubanska raketna kriza i invazija na Zaliv svinja. Dvije zemlje su normalizirale diplomatske odnose tek u julu 2015.

Prijetnja komunizma

Eisenhowerov strah od komunističkog režima na Kubi razumljiva je s obzirom na klimu tog vremena. Nakon važne uloge SSSR-a u pobjedi saveznika u Drugom svjetskom ratu, komunizam je izgledao kao prava alternativa kapitalizmu, posebno zemljama u razvoju koje su željne izbjegavanja onoga što se smatralo teškim američkim imperijalizmom.

Tokom 1950-ih i 60-ih godina, mogućnost da bi napetost između SAD-a i Sovjetskog Saveza mogla prerasti u apokaliptični nuklearni rat bila je vrlo živa. S obzirom na ove okolnosti, revolucija Fidela Kastra na Kubi 1959. godine bila je ozbiljna opasnost za SAD, posebno imajući u vidu blizinu ove ostrvske nacije američkom tlu.

Castro je sleteo na Kubu 1956., i dok su njegove šanse protiv tvrdolinijaša diktator Fulgencio Batista u početku je izgledao mršav, šokirao je svijet osvajajući pobjedu za pobjedom u naredne tri godine.

Castrovo preuzimanje Kube donijelo je naslovnice širom svijeta. Zasluge: TIME magazin

Inspirisanouspjeh Sovjetskog Saveza, Castro je krenuo u pretvaranje svoje nove nacije u komunističku državu. Već zabrinuta, američka vlada je tada morala da trpi vijesti o tome da Kuba razvija sve tješnje veze s Hruščovljevim SSSR-om. Savremeni članak u TIME magazinu opisao je početak 1960. godine kao vrijeme u kojem “kubansko-američki odnosi svakoga dana dostižu novi nizak nivo.”

Početak sankcija

Razumijevanje da njihova ekonomska snaga bi se pokazala presudnom, prvi konkretni koraci koje je poduzela američka vlada imali su oblik trgovinskog embarga na Kubu, za koju su SAD predstavljale njeno dominantno izvozno tržište.

Napetosti su eskalirale između dvije zemlje kako su Kubanci su potom uveli svoje ekonomske sankcije krajem oktobra. Uz sveprisutnu prijetnju sukoba, na Kubi su se počele širiti glasine da SAD razmatra iskrcavanje trupa i pokušaj zbacivanja Castra.

Predsjednik Eisenhower nadgledao je odgovor SAD-a na Castrov uspon na vlast. Zasluge: Eisenhower Library

Američka ambasada u Havani postala je žarište rastuće političke temperature, jer su desetine hiljada stajale u redovima ispred tražeći vize za bijeg u inostranstvo. Ove scene su bile sramota za Castra, a situacija se degenerirala do te mjere da je TIME objavio da je "diplomacija između dvije nacije postala teška kao i trgovina."

Veze su prekinute

Početkom 1961. godine ambasada je u redunastavio, a Castro je postajao sve sumnjičaviji. Uvjeren da ambasada ima previše osoblja i da skriva špijune, Castro je otvorio komunikaciju s Eisenhowerom i zahtijevao da ambasada smanji svoje osoblje na 11, isti broj kao i kubanska ambasada u Washingtonu.

U reakciji, i sa preko 50.000 viza prijave koje tek treba da budu obrađene, američka ambasada zatvorila je svoja vrata 3. januara. Formalni diplomatski odnosi između dva susjedna naroda neće biti obnovljeni više od 50 godina, a iako je globalna katastrofa na kraju izbjegnuta, narod Kube i dalje trpi.