Šta je bila Balfourova deklaracija i kako je oblikovala bliskoistočnu politiku?

Harold Jones 18-10-2023
Harold Jones

Balfurova deklaracija je bila izjava britanske vlade o podršci u novembru 1917. za uspostavljanje “nacionalnog doma za jevrejski narod u Palestini”.

Saopšteno u pismu tadašnje britanske strane sekretara, Arthur Balfour, Lionela Waltera Rothschilda, aktivnog cioniste i vođe britanske jevrejske zajednice, deklaracija se općenito smatra jednim od glavnih katalizatora stvaranja države Izrael – i sukoba koji još uvijek traje u Bliski istok danas.

Samo 67 riječi, teško je povjerovati da je ova deklaracija mogla imati ogromne posljedice koje je imala. Ali ono što je izjava nedostajala u dužini nadoknadila je značaj. Jer to je signaliziralo prvo proglašenje diplomatske podrške cilju cionističkog pokreta da uspostavi dom za jevrejski narod u Palestini.

Lionel Walter Rothschild bio je aktivni cionist i vođa britanske jevrejske zajednice. Zasluge: Helgen KM, Portela Miguez R, Kohen J, Helgen L

U vrijeme slanja pisma, područje Palestine bilo je pod osmanskom vlašću. Ali Osmanlije su bile na strani gubitnika u Prvom svjetskom ratu i njihovo se carstvo rušilo. Samo mjesec dana nakon što je Balfourova deklaracija bila napisana, britanske snage su zauzele Jerusalim.

Palestinski mandat

Godine 1922., usred posljedica Prvog svjetskog rata, Liga naroda je dalaBritanija takozvani “mandat” za upravljanje Palestinom.

Ovaj mandat je dat kao dio šireg sistema mandata koji su uspostavile savezničke sile koje su pobijedile u ratu, prema kojem će upravljati teritorijama koje su prethodno kontrolirale gubitnici rata s namjerom da ih pomaknu ka nezavisnosti.

Ali u slučaju Palestine, uslovi mandata su bili jedinstveni. Liga naroda, pozivajući se na Balfurovu deklaraciju, zahtijevala je od britanske vlade da stvori uslove za “uspostavljanje jevrejskog nacionalnog doma”, čime je izjavu iz 1917. pretvorila u međunarodno pravo.

U tu svrhu, mandat zahtijevao da Britanija „olakša imigraciju Jevreja“ u Palestinu i podstakne „blisko naseljavanje Jevreja na zemlji“ — iako uz upozorenje da „prava i položaj drugih dijelova stanovništva [ne bi trebali biti] ugroženi“.

Vidi_takođe: Kako su se saveznici ponašali prema svojim zarobljenicima u Prvom svjetskom ratu?

Međutim, nikada se u mandatu nije pominjala velika arapska većina Palestine.

Rat dolazi u Svetu zemlju

Tokom sljedećih 26 godina, tenzije između palestinske jevrejske i arapske zajednice porasle su i na kraju se spustio u sveopšti građanski rat.

14. maja 1948. jevrejske vođe su dale vlastitu deklaraciju: proglašavajući uspostavljanje države Izrael. Koalicija arapskih država tada je poslala snage da se pridruže palestinskim arapskim borcima i građanski rat je pretvoren umeđunarodna.

Vidi_takođe: Zašto je istorija previdjela Cartimanduu?

Sljedeće godine Izrael je potpisao primirje sa Egiptom, Libanom, Jordanom i Sirijom kako bi formalno prekinuo neprijateljstva. Ali ovo nije trebao biti kraj pitanja, niti nasilja u regionu.

Više od 700.000 palestinskih arapskih izbjeglica je raseljeno zbog sukoba i do danas se oni i njihovi potomci nastavljaju boriti za njihovo pravo da se vrate kući — sve to vrijeme dok mnogi žive u siromaštvu i oslanjaju se na pomoć.

U međuvremenu, Palestinci i dalje ostaju bez vlastite države, Izrael nastavlja da okupira palestinske teritorije, a nasilje između njih dvoje strana se javlja na gotovo svakodnevnoj bazi.

Naslijeđe deklaracije

Povod palestinskog nacionalizma preuzeli su arapski i muslimanski lideri i grupe širom regije, osiguravajući da to pitanje ostane jedan od glavnih izvora napetosti i sukoba na Bliskom istoku. Igrao je ulogu u mnogim ratovima u regionu, uključujući arapsko-izraelske ratove 1967. i 1973. i rat u Libanu 1982. godine, i u središtu je velikog dela kreiranja spoljne politike i retorike.

Ali iako je Balfourova deklaracija je možda na kraju dovela do stvaranja Izraela, u pismu lorda Balfura nikada nije posebno spomenuto uspostavljanje jevrejske države bilo koje vrste, uključujući i onu u Palestini. Formulacija dokumenta je dvosmislena i tokom decenija je tumačena u mnogimana različite načine.

U određenoj mjeri, međutim, nejasnoća oko toga čemu je britanska vlada zapravo izjavljivala svoju podršku sada zapravo nije bitna. Posljedice Balfurove deklaracije ne mogu se poništiti i njen će pečat zauvijek ostati na Bliskom istoku.

Harold Jones

Harold Jones je iskusan pisac i istoričar, sa strašću za istraživanjem bogatih priča koje su oblikovale naš svijet. Sa više od decenije iskustva u novinarstvu, ima oštro oko za detalje i pravi talenat za oživljavanje prošlosti. Pošto je mnogo putovao i radio sa vodećim muzejima i kulturnim institucijama, Harold je posvećen otkrivanju najfascinantnijih priča iz istorije i dijeljenju ih sa svijetom. Nada se da će kroz svoj rad inspirisati ljubav prema učenju i dublje razumijevanje ljudi i događaja koji su oblikovali naš svijet. Kada nije zauzet istraživanjem i pisanjem, Harold uživa u planinarenju, sviranju gitare i druženju sa svojom porodicom.