Kako su Francuska i Njemačka pristupile Prvom svjetskom ratu do kraja 1914?

Harold Jones 18-10-2023
Harold Jones

Iako su se u početku nadali brzom ratu, Francuzi su napustili takve nade do 1915. Decembra 1914. Francuzi i Britanci su se opredijelili za potpunu pobjedu.

Ovo uvjerenje se pojavilo iz nekoliko razloga. Prvo, njemačka vojska se toliko približila Parizu u Prvoj bici na Marni da nije bilo druge opcije za vrhovnog komandanta Joffrea osim da nastavi s napadima u nadi da će ukloniti Nijemce s francuskog tla.

Vidi_takođe: Kuga i vatra: Koji je značaj Dnevnika Samuela Pepysa?

Ovo nije bila samo praktična briga već i ponos. Drugo, postojala je zabrinutost da bi Njemačka, ako ne bude potpuno poražena, mogla pokrenuti novi rat.

Nove francuske ofanzive

U skladu s ovim novim pogledom na rat, Francuzi su započeli dvije nove ofanzive. Prva bitka kod Artoisa počela je 17. decembra i bezuspješno je pokušala da razbije zastoj na zapadnom frontu.

Ovo je bila jedna od brojnih bitaka koje će se voditi za kontrolu strateških visina Vimy Ridgea. Daljnjih 250.000 vojnika raspoređeno je u ofanzivi Šampanjca koja je također imala za cilj da se prekine s mrtve tačke i zauzme željeznički čvor Mézières.

Bitka kod Vimy Ridgea (1917), slika Richarda Jacka.

Njemački lideri ne mogu sarađivati

Za razliku od francuske vrhovne komande, Nijemci nisu bili jedinstveni u svojim ciljevima. Njemačka vrhovna komanda je neko vrijeme bila razjedinjena sukobima, ali kako je rat odmicao ovo se pogoršavalo.

Neki poputLudendorff se zalagao za fokusiranje na Istočni front. Ova stranka je privukla veliku podršku javnosti. Za razliku od toga, vrhovni komandant Falkenhayn je želio veći naglasak na Zapadnom frontu i čak je spekulirao o mogućem osvajanju Francuske.

Ova podjela između divova njemačkog komandovanja nastavila se i do 1915.

Vidi_takođe: 3 ključne bitke u Vikinškim invazijama na Englesku

Erich von Falkenhayn, koji je želio veći naglasak na Zapadnom frontu i čak je spekulirao o mogućem osvajanju Francuske.

Teroristička akcija na britanskoj obali

Britanci su zadržali svoje prve civilne žrtve na domaćem tlu od 1669. kada je 16. decembra njemačka flota pod admiralom fon Hiperom napala Scarborough, Hartlepool i Whitley.

Napad nije imao vojne ciljeve i trebao je samo terorizirati Britance. Čak je i von Hipper bio skeptičan u pogledu njegove vrijednosti jer je smatrao da postoje strateški važnije upotrebe za njegovu flotu.

Ovaj napad je zamalo doveo do mnogo većeg pomorskog angažmana kada se male britanske snage približile mnogo većoj floti admirala von Ingenohl koji je pratio von Hippera.

Neki razarači pucali su jedan na drugog, ali von Ingenohl, nesiguran u britansku snagu i nespreman da rizikuje veliki sukob, povukao je svoje brodove natrag u njemačke vode. Nijedna flota nije izgubila nijedan brod u okršaju.

Napad na Scarborough postao je dio britanske propagandne kampanje. 'Remember Scarborough', vozitiregrutovanje.

Sukob Njemačke i Portugala u Africi

Nakon nekih ranijih borbi manjih razmjera, njemačke snage su 18. decembra izvršile invaziju na Angolu pod kontrolom Portugala. Zauzeli su grad Naulilu gdje je prethodni slom pregovora doveo do smrti 3 njemačka oficira.

Dve zemlje zvanično još nisu bile u ratu i uprkos ovoj invaziji, prošla je 1916. pre nego što je izbio rat između njih.

Harold Jones

Harold Jones je iskusan pisac i istoričar, sa strašću za istraživanjem bogatih priča koje su oblikovale naš svijet. Sa više od decenije iskustva u novinarstvu, ima oštro oko za detalje i pravi talenat za oživljavanje prošlosti. Pošto je mnogo putovao i radio sa vodećim muzejima i kulturnim institucijama, Harold je posvećen otkrivanju najfascinantnijih priča iz istorije i dijeljenju ih sa svijetom. Nada se da će kroz svoj rad inspirisati ljubav prema učenju i dublje razumijevanje ljudi i događaja koji su oblikovali naš svijet. Kada nije zauzet istraživanjem i pisanjem, Harold uživa u planinarenju, sviranju gitare i druženju sa svojom porodicom.