Na svom vrhuncu, metropola starog Rima bila je najveći grad koji je svijet ikada vidio. Njegovi beli spomenici i hramovi zapanjili su posetioce, dok su rimska kultura i vrednosti izvezeni širom ogromnog Carstva, osvojeni impresivnom vojnom moći i povezani preko ekstenzivne birokratije i visoko razvijene infrastrukture.

'Slava Rima' ili "Slava koja je Rim" može se odnositi na bilo koju ili sve ove karakteristike. 'Vječni grad' je razvio mitsku kvalitetu, olakšanu koliko propagandom samopoštovanja, toliko i činjeničnim postignućem.

Evo 5 citata o 'Slavi Rima', neki drevni, neki moderni, a ne svi izražavanje divljenja.

1. Polibije

Koji je na Zemlji toliko nemaran ili lijen da ne bi želio saznati kako je i pod kojim oblikom vladavine gotovo sav naseljeni svijet pokoren i postao podvrgnut vlasti Rima za manje od 53 godine .

—Polybius, Histories 1.1.5

Historije su izvorno 40-tomno djelo grčkog istoričara Polibija (oko 200 – 118 pne). Oni opisuju uspon Rimske republike u sferi Mediterana.

2. Livije

Nije bez razloga bogovi i ljudi izabrali ovo mjesto za izgradnju našeg grada: ova brda s njihovim čistim zrakom; ova zgodna reka kojom se usevi mogu spuštati iz unutrašnjosti i donositi strane robe; more pri ruci za našepotrebe, ali dovoljno daleko da nas čuva od stranih flota; naša situacija u samom centru Italije. Sve ove prednosti oblikuju ovo najomiljenije mjesto u grad predodređen za slavu.

—Livije, rimska istorija (V.54.4)

Rimski istoričar Tit Livije Patavin (64. ili 59. pne – n.e. 17), ili Livije, prepričava geografske prednosti koje su pomogle da Rim bude predodređen za slavu.

3. Ciceron

Pogledajte čovjeka koji je začeo veliku želju da bude kralj Rimljana i gospodar cijelog svijeta, i to je ostvario. Onaj ko kaže da je ta želja bila časna je ludak, jer odobrava smrt zakona i slobode, a njihovo odvratno i odbojno suzbijanje smatra slavnim.

—Ciceron, O dužnostima 3.83

Ovdje rimski političar, filozof i proslavljeni govornik Marko Tulije Ciceron jasno iznosi svoje mišljenje o Juliju Cezaru, suprotstavljajući vrijednosti onih koji su podržavali diktatora naspram njegovih republikanskih.

4. Mussolini

Rim je naše polazište i referentna tačka; to je naš simbol, ili ako želite, to je naš mit. Mi sanjamo rimsku Italiju, to jest mudru i jaku, disciplinovanu i carsku. Velik dio onoga što je bio besmrtni duh Rima ponovo oživljava u fašizmu.

—Benito Mussolini

U izjavi napisanoj 21. aprila 1922., na tradicionalnu godišnjicu osnivanja Rima, Mussolini evocira koncept of Romanità ili 'rimsko', povezujući ga s fašizmom.

5. Mostra Augustea (Augustanska izložba)

Imperijalna rimska ideja nije ugašena padom Zapadnog Carstva. Živeo je u srcu generacija, a o njegovom postojanju svedoče veliki duhovi. Izdržao je misticizam kroz srednji vijek, pa je zbog toga Italija imala renesansu, a potom Risorgimento. Iz Rima, obnovljene prijestolnice ujedinjene Otadžbine, započela je kolonijalna ekspanzija koja je postigla slavu Vittorio Veneto uništenjem carstva koje se protivilo ujedinjenju Italije. Sa fašizmom, voljom Dučea, svaki ideal, svaka institucija, svako rimsko djelo vraća se da zablista u novoj Italiji, a nakon vojničkog epskog poduhvata u afričkoj zemlji, Rimsko carstvo se ponovo diže na ruševinama varvarske imperija. Takav čudesan događaj predstavljen je u govoru velikih, od Dantea do Musolinija, iu dokumentaciji tolikih događaja i djela rimske veličine.

—Mostra Augustea 434 (14)

Od 23. septembra 1937. do 4. novembra 1938. Mussolini je koristio izložbu nazvanu Mostra Augustea della Romanitá (Augustova izložba rimstva) kako bi izjednačio talijanski fašistički režim sa kontinuiranom slavom starog Rima pod carem Augustom.

Posljednja prostorija izložbe nazvana je 'Besmrtnost idejeRima: Preporod carstva u fašističkoj Italiji'. Gornji citat je iz objašnjenja ove prostorije u katalogu izložbe.