Gettisburško obraćanje predsjednika Abrahama Linkolna bilo je nešto više od 250 riječi. To je uslijedilo nakon dvosatnog govora Edwarda Everetta na posvećenju vojničkog groblja 19. novembra 1863. na mjestu najkrvavije bitke u američkoj istoriji, tokom rata koji je koštao više američkih života nego svi drugi ratovi zajedno.

Smatra se jednim od najvećih političkih govora svih vremena, koji jezgrovito objašnjava kritične izazove Amerike u njihovom istorijskom kontekstu uz odavanje počasti ljudima koji su poginuli suočeni s tim izazovima. Ovdje razmatramo njegovo značenje u kontekstu:

Četiri desetine i prije sedam godina naši su očevi iznjedrili na ovom kontinentu, novu naciju, začetu u slobodi i posvećenu tvrdnji da su svi ljudi stvoreni jednaki.

Prije 87 godina, Amerika je zbacila britansku kolonijalnu vlast i napisan je novi ustav. Bila je to radikalna demokratija bez monarhijskog naslijeđa. „Svi ljudi su stvoreni jednaki“ odnosi se na ropstvo – ključni uzrok američkog građanskog rata.

Sada smo uključeni u veliki građanski rat, testirajući da li ta nacija, ili bilo koja nacija tako zamišljena i tako posvećena, može dugo izdržati.

Abraham Lincoln je izabran za predsjednika 1860. godine. prvi američki predsjednik koji je pobijedio na glasovima čisto sjevernog elektorskog koledža.

Predsjednik Abraham Lincoln inauguriran je 4. marta 1861. – do tadanekoliko južnih država je već napustilo Uniju.

Južne države su njegov izbor doživljavale kao prijetnju njihovom načinu života – posebno u pogledu držanja robova. Dana 20. decembra 1860. Južna Karolina se odvojila od Unije. Slijedilo ih je 10 drugih država, tvrdeći da stvaraju novu naciju - Konfederativne Države Amerike. Linkoln je nastojao da ponovo ujedini zemlju vojnim putem – nije objavio rat posebno zbog ropstva.

Sreli smo se na velikom bojnom polju tog rata.

Do 1863. Američki građanski rat je postao ogromna i skupa borba, sa užasnim žrtvama. Gettysburg je bila najveća bitka u ratu i dogodila se četiri mjeseca prije.

Došli smo da posvetimo dio tog polja, kao posljednje počivalište za one koji su ovdje dali svoje živote da taj narod živi. Sasvim je prikladno i ispravno da to radimo.

Lincoln je prisustvovao posvećenju vojničkog groblja. U to vrijeme u Americi nije bilo bojnih groblja, tako da je njegova posvećenost bila jedinstvena.

Ali, u širem smislu, ne možemo posvetiti – ne možemo posvetiti – ne možemo posvetiti – ovo tlo. Hrabri ljudi, živi i mrtvi, koji su se borili ovdje, posvetili su ga, daleko iznad naše jadne moći da dodamo ili umanjimo.

Ovo tvrdi da je borba bila izvan moći politike – da se moralo voditi gotovo.

Thesvijet će malo primijetiti, niti će dugo pamtiti šta mi ovdje govorimo, ali nikada ne može zaboraviti šta su oni ovdje radili. Nama živima je, prije, da se ovdje posvetimo nedovršenom poslu koji su oni koji su se ovdje borili do sada tako plemenito napredovali.

Gettysburg je bio prekretnica u građanskom ratu. Ranije je Unija, uprkos ogromnoj ekonomskoj prednosti, bila ponavljajući neuspeh na bojnom polju (i redovno nije uspevala da čini važne strateške poteze). U Gettysburgu je Unija konačno ostvarila stratešku pobjedu.

Linkolnove tvrdnje da će „ svijet malo primijetiti, niti dugo pamtiti ono što mi ovdje govorimo” su nevjerovatno skromne; ljudi redovno uče Gettysburg adresu napamet.

Više nam je da budemo ovdje posvećeni velikom zadatku koji je pred nama - da od ovih počašćenih mrtvih uzmemo povećanu odanost onom cilju za koji su dali posljednju punu mjeru odanosti - da mi ovdje visoko odlučite da ovi mrtvi nisu umrli uzalud—

Ljudi koji su umrli u Gettysburgu podnijeli su konačnu žrtvu za slobodu i slobodu, ali na živima je bilo da sada nastave tu stvar.

da će ovaj narod, pod Bogom, imati novo rođenje slobode - i ta vladavina naroda, od strane ljudi, za ljude, neće nestati sa zemlje.

Jedna najvećih zaključaka u političkoj istoriji. Linkoln sumira da jemora se nastaviti borba za ujedinjenje zemlje i političke slobode. To je tako jer zemlja teži samom idealu političke demokratije i da taj ideal nikada ne smije nestati.